Udruga Transakcijske Analize

TwitterFacebookGoogle

TA općenito

Što je Transakcijska analiza?

    Transakcijska analiza je teorija ličnosti i sistematska psihoterapija čiji je cilj lični razvoj i promjena. (Ovo je definicija transakcijske analize  (TA) koju je predložilo Međunarodno udruženje za transakcijsku analizu -ITAA ).  U stvari, suvremena TA jest sve ovo, i mnogo više.  Od ostalih psiholoških pristupa , transakcijska  analiza ističe se po  dubini  teorije i širokom spektru primjene.  

 

 

TA  kao psihološka teorija


    Kao teorija ličnosti,  TA  nam daje sliku o tome kako su ljudi psihološki strukturirani koristeći  tročlani model , poznat  kao model ego stanja. Taj model  nam pomaže da razumijemo kako ljudi   psihološki funkcioniraju - kako izražavaju svoju ličnost kroz ponašanje.
    TA  je i sistemska teorija i teorija komunikacije koja nam može poslužiti  kao osnov za analizu sistema i organizacije
    TA  nudi i  teoriju razvoja djeteta. Koncept  životnog skripta (scenarija)  govori o tome da naši današnji obrasci ponašanja vode porijeklo iz djetinjstva.  Koristeći  ovaj koncept, TA  nam pojašnjava  da možemo  ponavljati  strategije koje smo razvili u djetinjstvu i kada odrastemo, čak i kada one kod nas izazivaju osjećaj neuspjeha i patnje. Samim tim, TA nam pruža i teoriju psihopatologije.

 

Praktična primjena TA


    U oblastima praktične primjene, TA  u kliničkom radu  nudi sistem psihoterapije  koji se može koristiti u liječenju svih  tipova  psiholoških poremećaja, od svakodnevnih životnih problema do teških psihoza.  Može se koristiti u individualnoj , grupnoj, obiteljskoj terapiji ili terapiji parova. (Od strane  Europske asocijacije za psihoterapiju EAP, TA je ozvaničena  kao psihoterapijski modalitet )
    Osim  u kliničkom radu  TA se može  koristiti  u svakom području  gdje postoji potreba  za razumijevanjem  pojedinaca, njihovih  odnosa i komunikacije.  Posebno se uspješno  primjenjuje  kroz savjetovanje u obrazovnim i organizacijskim  okruženjima. TA  pomaže  edukatorima, menadžerima i organizacijskim analitičarima u poboljšanju efikasnosti  da ostvaruju  svoje željene ciljeve.   

 

Filozofske  postavke TA


    Praktična primjena TA temelji se na  određenim filozofskim postavkama  koje se odnose na ljude, život i ciljeve promjene .  Filozofske postavke  transakcijske analize, poznate kao tri  Berneova stajališta su :

Ljudi su OK

    •     Osnovna pretpostavka transakcijske analize je das u ljudi OK. To  znači da i ti ja imamo vrijednost i dostojanstvo kao ljudska bića. Prihvaćam tebe i sebe takvim kakvi jesmo. To je iskaz  o ljudskom biću, a ne o njegovom ponašanju.

 

Svatko ima sposobnost da misli

    • Svako ljudsko biće, osim onih s ozbiljnim oštećenjem mozga, ima sposobnost da misli.  Stoga je svatko od nas odgovoran  odlučivati  što želi od života,  što hoće i što treba te što će činiti s posljedicama svojih izbora.

 

Ljudi  odlučuju o svojoj sudbini, a te odluke se mogu promijeniti

    • I kada smo djeca, i kao odrasli sami donosimo odluke o tome kako ćemo reagirati na utjecaje  iz okoline: hoćemo  li podleći pritiscima, hoćemo li se pobuniti protiv njih ili ćemo ih ignorirati.  Drugi ljudi ili životne okolnosti  mogu vršiti pritisak na nas, ali mi smo ti koji odabiremo i odlučujemo o tome što ćemo osjećati, misliti ili kako se ponašati.  

 

    Ponekad se možemo ponašati  na način koji nije OK, što znači da koristimo  strategije koje smo razvili kao djeca.  Te strategije su bili najbolji načini koje smo mogli razviti kao djeca da bismo preživjeli i dobili ono što želimo od okoline, prvenstveno od svojih roditelja. Kada dostignemo odraslu dob, i dalje povremeno pribjegavamo obrascima iz djetinjstva, iako su sada rezultati neproduktivni, pa čak i bolni za nas.  Ako  odluke iz djetinjsva  imaju loše posljedice za nas kada smo u odraslom dobu, možemo ih promijeniti u nove, primjerenije odluke i  ponašati se način koji je OK .


    Ljudi se mogu promijeniti. Promjene ostvarujemo ne samo uvidom u stare obrasce ponašanja, već i aktivnim odlučivanjem da te obrasce promijenimo. Promjene koje napravimo, mogu biti stvarne i dugotrajne.
    Tri filozofske postavke TA   utemeljene su u praktičnom radu kroz dva osnovna načela  koja TA čine specifičnom metodom u odnosu na ostale psihološke pristupe.

 

TA kao metoda otvorene komunikacije


    Otvorena komunikacija temelji se na postavkama da s u svi ljudi OK i da svatko može misliti.  TA ideje predstavljene  su jednostavnim i razumljivim jezikom kako bi se omogućila lakša komunikacija.  Nadalje, sve što bi moglo ometati  jasnoću i otvorenost očekuje se da se raspravi  otvoreno , bez nametanja svog stava ili vrijeđanja.  To povećava djelotvornost komunikacije, sprječava  nejasnoće i  patološke obrasce u   komunikaciji . Cilj je otvorene komunikacije da svatko postane svjestan onoga što radi,što osjeća i što misli.

 

TA  kao ugovorna metoda


    Transakcijska  analiza  je jedina metoda koja se temelji na ugovoru.  Ugovorom se postavlja cilj rada , određuju se  načini i vremenski  rokovi postzanja cilja, određuje se što postizanju cilja pridonosi, a što ga onemogućava, te  ponašanja koja  pokazuju da je cilj postignut .
     U kliničkom radu  ugovor je najčešće dvostran  ( sklapa se  između klijenta i terapeuta ) i  podrazumijeva zajedničku odgovornost  klijenta i terapeuta u  definiranju ciljeva i u njihovu postignuću.
    U obrazovnom i organizacijskom   kontekstu transakcijski analitičar djeluje  kao učitelj, trener ili posrednik  i  radi  različite vrste  tretmana  s pojedincima ili grupama. Ugovor se sklapa između praktičara TA i sudionika edukacije ili treninga, a kada  je u pregovore uključen  i sponzor ili naručitelj tretmana  sklapaju se trostrani  ugovori.   Predmet ugovora  je  i  ovdje  zajednička odgovornost   u  definiranju  ciljeva  te  rokova i načina njihova postgnuća.   
    

Ciljevi promjene u TA


    Terapijski cilj transakcijske analize  u kliničkom radu je  postizanje  autonomije. Prema Bernu, autonomija se manifestira oslobađanjem i ponovnim zadobivanjem tri sposobnosti:  svjesnosti, spontanosti i  intimnosti.

 

  • Svjesnost je sposobnost da  neposredno  vidimo, čujemo, osjetimo, okusimo, omirišemo ili dodirnemo stvari kao čiste senzualne impresije, das mo u  izravnom kontaktu sa svojim  tjelesnim senzacijama  kao sa spoljašnjimstimulusima.    Svjesnost je sposobnost doživljavanja  sebe i svjeta.

 

  • Spontanost je sposobnost da  slobodno odabiremo između niza mogućnosti za osjećanje, mišljenje i ponašanje. Ona podrazumijeva da osoba može reagirati slobodno iz bilo kojeg od svoja tri ego stanja.    Spontanost je sposobnost  reagiranja na sebe i svjet.

 

  • Intimnost  ili bliskost je sposobnost  izravnog  izražavanja  osjećaja, želja i potreba , bez cenzure i bez manipulacija. To je sposobnost izražavanja autentičnih osjećanja , što znači da  nemaju za cilj ucjenjivanje, manipuliranje ili iskorištavanje.  Suština intimnosti je sposobnost da volimo, da primimo  ljubav i da je dajemo.  Intimnost je sposobnost  davanja  i primanja  ljubavi .

 

    Osnovni cilj promjene u organizacijskom radu je  kriterij efikasnosti.  R.Blakeney smatra da organizacije,  kao i pojedinci , mogu razviti disfunkcionalne ili neefikasne obrasce  ponašanja koji su slični skriptnom ponašanju neke osobe. Izlazak iz ovog organizacijskog  skripta  dovodi   do poboljšanja efikasnosti i omogućava  organizacijama ostvarenje željenih ciljeva.
    U obrazovnom radu  osim kriterija efikasnosti, jednako je važna  i  autonomija  kao cilj promjene.  Autonomija podrazumijeva jasno razmišljanje i efikasno rješavanje problema. Cilj učitelja ili  edukatora  je da pomogne  učenicima i studentima da razviju ove sposobnosti.

    
    

    



Pretraga