piše: Marina Balažev, specijalizantica transakcijske analize, smjer psihoterapija
Nazovimo ga Marko. Marko nije lijen, naprotiv, puno radi i trudi se. No, unatoč satima rada i truda, nije puno postigao u životu. Godinama je već iscrpljen, nema vremena za sebe ni za obitelj. Život mu se sastoji od posla, obveza i televizije.
Marko je nekada imao i ambicije, no nikada ih nije ostvario. Nekada zato što ga nisu isplatili, drugi put jer je, kako kaže, sustav takav da se ne može ništa postići. Osim toga morao je ostaviti sve pa se brinuti o roditeljima itd. Uvijek je jasno vidio zašto ne uspijeva i razloge je uvijek nalazio u okolnostima.
Marku nikada nije palo na pamet da je razlog možda duboko u njemu. Za Marka bismo mogli reći da živi gubitnički scenarij.
Životni scenarij – uloga koju igramo u životu
Svatko od nas, svjesno, za sebe želi dobro. Međutim, našim životima upravljaju naši nesvjesni procesi. A u nesvjesnome svatko od nas ima napisanu ulogu koju će odigrati kroz život. Tu ulogu, u transakcijskoj analizi, zovemo životni scenarij. Kao i u filmu i u životu je netko je junak, netko propalica, netko završi kao pobjednik, drugi tragično.
Kako nastaje životni scenarij?
Životni scenarij nastaje u početku neverbalno. Dok smo bebe mi stječemo iskustva o sebi i svijetu kroz interakciju s drugima. Ta interakcija nije uvijek adekvatna. Neodgovaranje na naše rane potrebe, neuređeni odnosi, alkoholizam u obitelji, dugotrajno nezadovoljstvo, nedovoljna fizička i emocionalna briga, traumatski događaji – sve to doprinosi tomu da netko postane gubitnik.
Iz tog razdoblja nemamo sjećanja nego nam ostane samo nekakav duboki osjećaj o sebi da smo OK ili da nismo OK.
Kasnije, poruke koje primamo postaju i verbalne, bilo da ih govore nama, nekome drugome o nama i sl. Često roditelji nemaju lošu namjeru, pa ipak njihove poruke postaju dijelom životnog scenarija.
„Naravno da ćeš se upisati na fakultet.“
„Nikad od tebe ništa neće biti.“
„On je tako odgovoran, na njega se može osloniti.“
„Nemoj biti suviše pametna, mila, to ti neće baš dobro proći kod muškaraca.“
„Brak je zamka u koju upadaju samo glupi.“
Kako prepoznati pobjednički i gubitnički scenarij?
Životni pobjednici kroz život preuzimaju odgovornost za vlastite odluke i postupke. Uspješno prelaze iz pozicije potpune ovisnosti i bespomoćnosti (u kojoj se svatko do nas nađe dok je mali) u poziciju neovisnosti i samostalnosti. Ne osjećaju se kao žrtve drugih, sustava, sudbine itd.
Gubitnici, rijetko vide da mogu nešto promijeniti i rijetko preuzimaju odgovornost za svoj život. Ne koriste intelekt da bi učinkovito mislili nego intelektualiziraju i racionaliziraju da bi opravdali svoj neuspjeh.
Puno energije troše da bi ispunili očekivanja drugih. U njihovim se narativima mogu uočiti neki od niže navedenih stavova.
1) Življenje u prošlosti i tugovanje na tu temu:
„Samo da sam završio školu…“
„Samo da se nisam tako rano udala…“
„Samo da je prestao piti…“
2) Življenje u budućnosti i očekivanje čuda koje bi riješilo njihove probleme:
„Kad napokon nađem posao…“
„Kad umru roditelji…“
„Kad se napokon promijeni xy…“
3) Življenje u stalnoj panici od moguće katastrofe:
„Što ako izgubim posao…?“
„Što ako pogriješim…?“
„Što ako se nešto dogodi…?“
Kako promijeniti scenarij?
Nitko nije potpuni gubitnik. Svatko od nas ima neka životna područja u kojima je životni pobjednik. U promjeni gubitničkog scenarija prvi je korak osvješćivanje. Promjena može ići uz podršku terapeuta, a u upoznavanju vlastitog scenarija može pomoći literatura. Odlična knjiga na tu temu je „Životni pobednik“ autorica Murie James i Dorothy Jongeward iz koje su prilagođeni i neki od primjera u tekstu.
Literatura:
- Murie James i Dorothy Jongeward: „Životni pobednik – svi smo rođeni za uspeh“, Psihopolis 2008.
- Ian Stewart, Vann Joines: „TA Today A New Introduction to Transactional Analysis“ Lifespace Publishing, 2008.
