Što je Transakcijska analiza?
Transakcijska analiza (TA) je psihoterapijska škola nastala krajem pedesetih godina 20. stoljeća. Njezin utemeljitelj je kanadski neurolog Eric Berne. Eric Berne se u New Yorku educirao iz područja psihoanalize a kasnije radeći kao vojni psihijatar, za vrijeme Drugog svjetskog rata, razvio zanimanje za socijalnu psihologiju. Dobro upoznat i s teorijom i praksom poznavao je i prednosti i nedostatke takvih oblika terapija. Kako bi to promijenio kroz bogato iskustvo u radu s pacijentima razvija postavke Transakcijske analize kao načina pomoću kojeg se može objasniti ljudsko ponašanje. Ubrzo se i sve veći broj stručnjaka počeo zanimati za novi psihoterapijski pravac a danas Međunarodna asocijacija transakcijske analize (ITAA), koje su Berne i kolege utemeljili 1964. godine, ima članove sa svakog kontinenta iz više od 50 zemalja svijeta.
Eric Berne (1910-1970)
Osnivač Transakcijske Analize (TA) je kanadski psihijatar dr. Eric Berne (1910 – 1970), a godina osnivanja TA smatra se 1958. kada je objavljena Berneova knjiga Transakcijska analiza - nova i djelotvorna metoda grupne terapije.
Eric Berne diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta McGill u Montrealu u Kanadi. Zatim se preselio u SAD gdje je stažirao na psihijatriji u bolnici New Havenu i na Institutu za ljudske odnose Sveučilišta Yale. Studirao je i na Psihoanalitičkom institutu u New Yorku i San Franciscu. Trening u psihoanalizi započeo je kod Paula Federna na Sveučilištu Yale, a nastavio ga je s Erik Eriksonom u Psihoanalitičkom institutu u San Franciscu.
Eric Berne (1910-1970)
TA kao metoda otvorene komunikacije
Otvorena komunikacija temelji se na postavkama da su svi ljudi OK i da svatko može misliti.
TA ideje predstavljene su jednostavnim i razumljivim jezikom kako bi se omogućila lakša komunikacija. Nadalje, sve što bi moglo ometati jasnoću i otvorenost očekuje se da se raspravi otvoreno, bez nametanja svog stava, bez vrijeđanja, neuvažavanja i slično. To povećava djelotvornost komunikacije, sprječava nejasnoće i patološke obrasce u komunikaciji. Cilj je otvorene komunikacije da svatko postane svjestan onoga što radi, što osjeća i što misli.
Filozofske postavke TA
TA kao ugovorna metoda
Transakcijska analiza je jedina metoda koja se temelji na ugovoru.
Ugovorom se postavlja cilj rada, određuju se načini i vremenski rokovi postizanja cilja, određuje se što doprinosi postizanju cilja, a što ga onemogućava. Dogovaraju se i kriteriji koji će se koristiti za utvrđivanje postignuća cilja.
U kliničkom radu ugovor je najčešće dvostran (sklapa se između klijenta i terapeuta) i podrazumijeva zajedničku odgovornost klijenta i terapeuta u definiranju ciljeva i u njihovu postizanju. U obrazovnom i organizacijskom kontekstu transakcijski analitičar djeluje kao učitelj, trener ili posrednik i radi različite vrste tretmana s pojedincima ili grupama. Ugovor se sklapa između praktičara TA i sudionika edukacije ili treninga, a kada je u pregovore uključen i sponzor ili naručitelj tretmana sklapaju se trostrani ugovori. Predmet ugovora je i ovdje zajednička odgovornost u definiranju ciljeva te rokova i načina kako će se postići.
Ciljevi promjene u TA
Terapijski cilj transakcijske analize u kliničkom radu jest postizanje autonomije. Prema Berneu, autonomija se manifestira oslobađanjem i ponovnim zadobivanjem tri sposobnosti: svjesnosti, spontanosti i intimnosti.
Svjesnost je sposobnost da neposredno vidimo, čujemo, osjetimo, okusimo, omirišemo ili dodirnemo stvari kao čiste senzualne impresije, da smo u izravnom kontaktu sa svojim tjelesnim senzacijama kao sa vanjskim stimulusima. Svjesnost je sposobnost doživljavanja sebe i svijeta.
Spontanost je sposobnost slobodnog odabira između niza mogućnosti za osjećanje, mišljenje i ponašanje. Spontanost podrazumijeva da osoba može reagirati slobodno iz bilo kojeg od svoja tri ego stanja. To je i sposobnost reagiranja na sebe i svijet.
Intimnost ili bliskost je sposobnost izravnog izražavanja osjećaja, želja i potreba bez cenzure i bez manipulacija. To je sposobnost izražavanja autentičnih osjećanja kojih cilj nije ucjenjivanje, manipuliranje ili iskorištavanje. Suština intimnosti je sposobnost da volimo, da primimo ljubav i da je dajemo. Intimnost je sposobnost davanja i primanja ljubavi.
Osnovni cilj promjene u organizacijskom radu jest kriterij efikasnosti. R .Blakeney smatra da organizacije, kao i pojedinci, mogu razviti disfunkcionalne ili neefikasne obrasce ponašanja koji su slični skriptnom ponašanju neke osobe. Izlazak iz ovog organizacijskog skripta dovodi do poboljšanja efikasnosti i omogućava organizacijama ostvarenje željenih ciljeva.
U obrazovnom radu osim kriterija efikasnosti kao cilj promjene je važna i autonomija. Autonomija podrazumijeva jasno razmišljanje i učinkovito rješavanje problema. Cilj učitelja ili edukatora jest pomoći učenicima i studentima da razviju ove sposobnosti.