Piše: Azra Imširović, edukantica TA pod supervizijom, smjer psihoterapija
Ako ste propustili, pročitajte tekst Što je to terapija ponovnog odlučivanja?
Terapija ponovnog odlučivanja (eng. redecision therapy) integrira Transakcijsku analizu (TA) i Gestalt terapiju. Pokazalo se da strukturirani stil TA dobro funkcionira tijekom faza procjene i ugovaranja tretmana, gdje osoba u terapiji radi s terapeutom na razvijanju specifičnog skupa ciljeva i nacrtu ugovora o liječenju. Terapeut koristi pitanja za procjenu kako bi identificirao trenutna problematična područja, emocionalna iskustva u sadašnjosti i nesvjesne obrambene mehanizme. U Transakcijskoj analizi ove vrste dinamike mogu se nazvati zabranama, Životnim skriptama i Igrama.
Nakon što se problemi utvrde, osoba na terapiji može istražiti jesu li iskustva poznata ili upućuju na sjećanja iz djetinjstva. Kada se otkriju iskustva iz djetinjstva, terapeut može voditi pojedinca kroz prepričavanje događaja kao da se događaju u današnje vrijeme. Ovaj proces procjene olakšava fazu intervencije u liječenju i korištenje Gestalt iskustvenih tehnika. Ove tehnike pomažu preraditi odluke i poruke iz prošlosti pomažući osobi na terapiji da vidi nove i učinkovite načine za zadovoljenje potreba. Donose se ponovne odluke, a zatim se generaliziraju na današnji život i odnose. Neki primjeri tehnika terapije ponovnog odlučivanja uključuju sljedeće:
Prazna stolica
Osoba na terapiji odabire scenu koju će ponoviti, obično ranu scenu koja uključuje roditelja, a zatim vodi dijalog s roditeljem. Terapeut djeluje kao redatelj, podržavajući pojedinca u prilagodbi scene kako bi uključio nove razgovore i izbore koji pridonose trenutnim ciljevima.
Rad na ranim scenama
Ovdje osoba na terapiji ponavlja scenu iz djetinjstva, ponovno proživljavajući sjećanje. Terapeut djetetu postavlja pitanja koja se odnose na misli, osjećaje i donesene izbore. Jedan od ciljeva ove vježbe je utvrditi jesu li ti prizori rezultirali uvjerenjima i odlukama koje osobu trenutno drže “zaglavljenom”.
Intervju s roditeljima
Terapeut traži od osobe na terapiji da glumi roditelja. Terapeut zatim intervjuira “roditelja”, pitajući ga o životnim iskustvima, osjećajima i odlukama. Jedan od ciljeva ove vježbe je pružiti uvid u gledište roditelja.
Rad sa snovima
Ako je osoba na terapiji imala san koji je loše završio ili je prekinut, terapeut može pomoći pojedincu da preradi završetak na pozitivan način.
Prvi put objavljeno na portalu Znanost.
Reference:
- Boholst, F. A. (2003, October). Effects of Transactional Analysis Group Therapy on Ego States and Ego State Perception.Transactional Analysis Journal, 33(3), 254-261.
- Lennox, C. E. (1997). Redecision Therapy: A Brief, Action-Oriented Approach. Northvale, NJ: Jason Aronson, Inc.
- Mathe, C. (2005). Redecision Approach to Transformative Change. In Authentic Leadership Center.
- Raisi, S. J., Aryan, S., & Farrokhi, N. (2012). Investigating the efficacy of redecision therapy training on adjustment and divorce cancellation. Annals of Biological Research, 3(7), 3513-3517. Retrieved from Scholars Research Library.
- Redecision Therapy. (n.d.). In Psychotherapy and Neuroscience. Retrieved from http://www.nature-nurture.org/index.php/chronic-stress/current-psychotherapies/redecision-therapy
- Redecision Therapy. (n.d.). In SOUTHEAST INSTITUTE For Group and Family Therapy. Retrieved from http://www.seinstitute.com/redecision-therapy
- Thompson, R. (2003). Counseling Techniques(2nd ed.). New York, NY: Routledge.
- What is Redecision Therapy?. (n.d.). In Heart Healer Treatment Center. Retrieved from http://www.hearthealer.net/what-is-redecision-therapy
