Piše: Tea Mikelec Milić, edukantica TA, specijalizantica pod supervizijom, smjer psihoterapija
U siječnju ove godine, Transactional analysis Journal objavio je članak čiji je autor Neil Keenan, TSTA opisao specifičnost rada hemisfera mozga u odnosu na shvaćanje funkcioniranja ego stanja Odrasli kod neurodivergentnih osoba. Keenan se specijalizirao za rad s neurodivergentnim osobama te obavlja dužnost direktora za obuku na Institutu Wyvern, registriranom od strane UK Association of Transactional Analysis.
U navedenom članku Keenanova rekonceptualizacija funkcije Odraslog ilustrira kako ego djeluje različito među neurotipovima. Keenan upozorava kako bi transakcijski analitičar, neinformiran o takvoj razlici, mogao krivo protumačiti proces primjerice, autističnog Odraslog kao radnju Djeteta ili Roditelja, sa štetnim terapeutskim ishodima.
Način na koji moždane hemisfere funkcioniraju i percipiraju svijet sugerira da Odrasli ima mnogo oblika. Kako bi učinkovito funkcionirao, ego stanje Odraslog pristupa arhaičnom sadržaju, koji pružaju statične, pojednostavljene reprezentacije okoline i aspekata sebe u lijevoj hemisferi. Ovo je bitno za korištenje procesa široke i nediferencirane usredotočenosti desne hemisfere. Ponekad se rad Odraslog oslanja na sadržaj, primjerice prilikom mijenjanja automobilske gume. U drugim slučajevima, Odrasli zahtijeva neposredan kontakt desne hemisfere, kao kada istražuje relacijsku povezanost s drugom osobom.
U članku se spominje istraživanje u kojem su sudjelovali članovi plemena Himba iz Nambije i državljani Europske unije, te rezultati daju upečatljiv primjer koliko jezik duboko utječe na percepciju. Naime jezik plemena Himba koristi jednu riječ, buru, za kolekciju zelene i plave boje, ali dvije riječi za razlikovanje nijansi zelene: dambu za svjetlije i zuzu za tamnije nijanse . Kada se niz zelenih nijansi predstavi Himba plemenu na niže predstavljenoj slici lijevo, oni brzo identificiraju svjetliju nijansu . Kada se Europljani susreću s ovim testom, ispitanici ili padnu ili im treba dugo da završe zadatak. To je zato što jezik Himba plemena pruža uski fokus lijeve hemisfere koji korisnicima omogućuje brzo prepoznavanje svjetlijih i tamnijih nijansi zelene (dambu odnosno zuzu).
Fotografija preuzeta sa: Keenan, N. (2024). Brain Hemisphere Specialization and Neurodiversity as Influencing Factors on the Phenomenology of the Adult Ego State. Transactional Analysis Journal, 54(1), 15–30. https://doi.org/10.1080/03621537.2024.2286579
Utjecaj jezika postaje fascinantnije očigledan kada se članovima plemena prikaže druga, desna grupa boja i od njih se traži da identificiraju plavu pločicu. Oni se bore prepoznati plavu boju, dok je govornici europskih jezika brzo pronađu. Službeni jezik plemena daje jedno ime — buru — za kolekciju plave i zelene boje, tako da lijeva hemisfera identificira te dvije boje kao jednolične. Ovo bi moglo izgledati neshvatljivo nekima čiji je materinji jezik europski jer njihova lijeva hemisfera izolira plavu prema njihovom jezičnom okviru. U nedostatku jedne riječi za plavu i zelenu boju, lijeva ih hemisfera otežano razlikuje. Članu plemena Himba moglo bi biti podjednako neshvatljivo da se Europljanin trudi odabrati svjetliju nijansu zelene u lijevoj skupini na priloženoj slici.
Keenan navodi kako ovaj eksperiment implicira Berneovu definiciju da je “ego stanje Odrasli karakterizirano autonomnim skupom osjećaja, stavova i obrazaca ponašanja koji su prilagođeni trenutnoj stvarnosti” jer pokazuje kako prethodna jezična znanja može odrediti trenutna stvarnost pojedinca.
Nadalje, sposobnost neurotipične osobe da uđe u nepoznate situacije proizlazi iz suženog perceptivnog polja lijeve hemisfere, prediktiranog referencom na autobiografsko pamćenje. Na primjer, ulazak u novu trgovinu mješovitom robom čini se poznatim jer lijeva hemisfera pruža pojednostavljene prikaze sličnih iskustava. Ovaj suženi perceptivni fokus rezultira stvaranjem kognitivnih predrasuda, koje filtriraju podatke ovdje i sada koji nisu u skladu s očekivanjima i time ograničavaju širinu fokusa desne hemisfere.
U navedenoj situaciji neurotipični ego Odraslog integrira prethodna iskustva s očekivanjima budućih događaja kako bi stvorila narativ, pružajući tako iluzoran osjećaj trajnosti potvrđen relativno stabilnim okruženjem. Neurotipični Odrasli korisno referira na arhaična ego stanja koja sadrže informacije kristalizirane u jeziku i podržane relevantnim neverbalnim podlogama. Keenan navodi kako iskustvo autističnih klijenata, sugerira da se oni ne pozivaju na prošla iskustva na ovaj način. Pri ulasku u novu trgovinu mješovitom robom, autistična osoba doživljava strepnju i osjećaj da se “svašta može dogoditi”. Zašto?
Neverbalne poruke odgajatelja/roditelja mogu biti nevidljive nekoj neurodivergentnoj djeci, čineći vidljivo ponašanje i govor zbunjujućim. Sukladno tome, Keenan predlaže da se ego stanje Odrasli nekih neurodivergentnih pojedinaca ne poziva na naizgled proizvoljne podatke koji se čuvaju u arhaičnim ego stanjima za predviđanje budućih događaja.
Sličan stav podupiru i nedavna istraživanja koja otkrivaju kako osobe s ASD-om [poremećaj iz spektra autizma] obično imaju oslabljeno autobiografsko pamćenje. Često se navodi da imaju poteškoća u prisjećanju prošlih događaja iz svojih života. Studije pokazuju da se osobe s ASD-om prisjećaju znatno manje autobiografskih sjećanja i da im za to treba više vremena od kontrolne skupine.
Slijedom navedenog neurotipični bi terapeut mogao strepnju autističnog klijenta promatrati kao disfunkciju Odraslog. Ipak, autistični um, manje ograničen prethodnim iskustvima, ostaje nesputan kognitivnim predrasudama u onoj mjeri u kojoj je to neurotipični Odrasli. Budući da odrasla osoba s autizmom doživljava zapise lijeve hemisfere kao nedosljedne, ona se oslanja na široki fokus desne hemisfere kako bi prikupila što više podataka o tome što trenutno jest.
S obzirom na to da su različite funkcije hemisfere bitne za učinkovito funkcioniranje Odraslog, a koordinacija ovih funkcija varira među neurotipovima, Keenan naglašava kako je nepoželjno pokušavati obuhvatiti sve aspekte Odraslog u jednom modelu. Kada bih destilirao takvu složenost u jedan jedinstveni model Odraslog, to bi moglo ukazivati na terapeutovo zavođenje pojednostavljenim prikazima lijeve hemisfere.
Možda je Odrasli više zagonetan nego dinamičan, ostajući “najnejasnije područje u strukturalnoj analizi, tako da ga sada nije moguće klinički razjasniti” (Berne, 1961, str. 195). Izazov je oduprijeti se prisili za uniformnošću Odraslog kao fiksne slike. Keenan dodaje kako u svom radu s neurotipskim i neurodivergentnim klijentima, supervizantima i pripravnicima, nastoji od njih učiti o njihovoj vrsti Odraslog i kako se ona može metamorfozirati u bilo kojem trenutku potičući time i druge praktičare transakcijske analize na širi svjetonazor i individualiziranu primjenu koncepata ove psihoterapije.
Izvori:
Berne, E. (1961). Transactional analysis in psychotherapy: A systematic individual and social psychiatry. Grove Press. https://doi.org/10.1037/11495-000
Berne, E. (1972). What do you say after you say hello? The psychology of human destiny. Grove Press.
Berne, E. (1977). Ego states in psychotherapy. In E. Berne, Intuition and ego states (P. McCormick, Ed.) (pp. 121–144). TA Press. (Original work published 1957) https://doi.org/10.1176/appi.psychotherapy.1957.11.2.293
Goulding, M. M., & Goulding, R. L. (1979). Changing lives through redecision therapy. Brunner/Mazel.
Keenan, N. (2024). Brain Hemisphere Specialization and Neurodiversity as Influencing Factors on the Phenomenology of the Adult Ego State. Transactional Analysis Journal, 54(1), 15–30. https://doi.org/10.1080/03621537.2024.2286579
Roberson, D., Davidoff, J., Davies, I. R. L., & Shapiro, L. R. (2006). Colour categories and category acquisition in Himba and English. John Benjamins Publishing. https://doi.org/10.1075/z.pics2.14rob
Steiner, C. M. (1971). Games alcoholics play: The analysis of life scripts. Random House.
Steiner, C. M. (1974). Scripts people live: Transactional analysis of life scripts. Random House.
Tudor, K. (2010). The state of the ego: Then and now. Transactional Analysis Journal, 40(3–4), 261–277. https://doi.org/10.1177/036215371004000311
Wells, M. (2012). From fiction to freedom: Our true nature beyond life script. Transactional Analysis Journal, 42(2), 143–151. https://doi.org/10.1177/036215371204200208
