Osnovni koncepti TA
Ključni koncept TA, ujedno i jedan po kojemu se Transakcijska analiza raspoznaje i razlikuje od drugih psihoterapijskih pravaca, jest koncept ego stanja. Riječima Bernea: „Sve što se bavi ego stanjima jest transakcijska analiza, a sve što ih previđa - nije.“
Ego stanja
Ego stanja su skup povezanih ponašanja, mišljenja i osjećaja putem kojih se manifestira jedan dio naše osobnosti.
Berne je prepoznao 3 ego stanja a nazvao ih je ego stanje Roditelja, ego stanje Odrasloga i ego stanje Djeteta. Ego stanja se shematski u TA najčešće predstavljaju kao tri kruga, jedan na drugomu s upisanim prvim slovom imena ego stanja.
U ego stanju Roditelj, nalaze se sadržaji (ponašanje, mišljenja i osjećaji) koje je pojedinac introjicirao, od značajnih odraslih figura (prije svega roditelja kao najčešćih primarnih skrbnika). U ego stanju Odrasli su sadržaji koji odgovaraju situaciji ovdje i sada pa se u situacijama kada radimo, mislimo i osjećamo u skladu s ovdje i sada, kaže da djelujemo iz ego stanja Odraslog. U ego stanju Dijeteta su sadržaji koji su odgovarali nekim ranijim razdobljima života pojedinca, npr. vremenu kad smo bili mali ili mlađi. Kada na neke situacije reagiramo na načine koji nisu u skladu s ovdje i sada nego su u skladu s ranijom sličnom situacijom tada se kaže da smo u ego stanju Djeteta.
Životni scenarij (skript)
„Svatko od nas u djetinjstvu piše životnu priču za sebe o sebi. Ta priča ima početak, sredinu i kraj a ključne dijelove priče donosimo u vrlo ranoj dobi, prije nego li smo dovoljno odrasli da progovorimo više od nekoliko riječi.
Kasnije u djetinjstvu toj priči dodajemo detalje. Veći dio priče bude završen do sedme godine života. (…) Kao odrasli, te svoje priče često nismo svjesni.“ (Stewar & Joines). Ta životna priča se u Transakcijskoj analizi naziva Životni scenarij/skript a tijekom života Skript se može i mijenjati.
Transakcije, potvrde i strukturiranje vremena
Transakcija, prema kojima je TA i dobila ime, jest jedinica komunikacije a može biti upućena iz bilo kojeg od tri ego stanja (Roditelj, Odrasli, Dijete).
Kada komuniciramo, pa čak i kada odbijamo komunicirati, mi šaljemo određenu poruku tj. na neki način prepoznajemo ili odbijamo prepoznati drugu osobu. Taj oblik „prepoznavanja“ druge osobe ili osoba u Transakcijskoj se analizi naziva potvrda (strouk) (od engl. stroke - gladiti, milovati) a u potvrde spadaju ne samo pozitivna prepoznavanja druge osobe (kompliment, osmjeh, lijepe verbalne poruke itd.) nego i negativni oblici poklanjanja pozornosti (vika, psovke itd.) stoga TA govori o pozitivnim potvrdama i negativnim potvrdama tj. diskauntima (od engl. discount - otpisivanje). Berne je, također, uočio da izostanak strukture rezultira anksioznošću te je naglašavao važnost strukturiranja vremena a analizirao je i načine na koje ljudi strukturiraju vrijeme uočivši da je jedan od načina za postizanje strukture vremena upravo „stroukiranje“ tj. davanje i primanje potvrda.
